Može li poučavanje utjecati na razvoj mozga?

Predavači stranih jezika potakli su zanimljiva istraživanja jezika i mozga. Učenje jezika je prirodni fenomen, koji se javlja i bez posebne pomoći. Ipak, razumijevanjem prirodne sposobnosti učenja, predavači stranih jezika mogu poboljšati svoju nastavu.

Različiti dijelovi mozga imaju specijalizirane funkcije. Primjerice, frontalni režnjevi su uključeni u apstraktno zaključivanje i planiranje, dok su stražnji dijelovi mozga ključni za kontrolu vida. Donedavno se vjerovalo kako se ova specijalizirana područja razvijaju po genetskom nacrtu koji određuje njihovu strukturu i funkciju te od rođenja kontrolira obradu određenih tipova informacija.

Nova saznanja sugeriraju kako specijalizirane funkcije određenih dijelova mozga nisu određene već pri rođenju nego ih oblikuju iskustvo i učenje. Stoga bi o mladom mozgu trebalo razmišljati kao o računalu s nevjerojatno sofisticiranom strukturom, ali bez softvera. Softver mozga bi bila njegova nevjerojatna mogućnost obrađivanja informacija korištenjem specijaliziranih funkcija poput vida, mirisa i jezika. Svaki pojedinac mora steći ili razviti svoj vlastiti softver kako bi iskoristio moć obrade informacije s kojom je rođen.

Sustavi ranog učenja kao što je metoda Helen Doron Early English, koriste ove mogućnosti mladog mozga kako bi poučavali engleski kao strani jezik vrlo maloj djeci. Grupa Helen Doron ima kvalificirane centre u više od 30 zemalja svijeta te već 25 godina djecu uči engleski jezik uz iznimno dobre rezultate.