Znanstvenici dokazuju zašto djeca briljiraju u učenju jezika

Znanstvenici su konačno pronašli objašnjenje zbog čega su djeca bolja od odraslih u učenju stranih jezika. Korištenjem magnetske rezonance i animacijske tehnologije u proučavanju dječjeg mozga istraživači su otkrili da djeca ne obrađuju informacije povezane s jezicima u istom dijelu mozga kao i odrasli.

Različiti dijelovi mozga kontroliraju različite funkcije našeg organizma i kognitivne sposobnosti. Automatizirane funkcije mozga, stvari koje radimo gotovo bez razmišljanja, dolaze iz dijela mozga koji se naziva Broccino područje. Djeca prilikom učenja jezika koriste upravo ovaj dio mozga te im novi jezik ubrzo postaje prirodan.

Nasuprot tome, kada odrasle osobe uče drugi ili treći jezik dolazi do drugačije aktivnosti mozga. Mogućnost pohranjivanja informacija i vještina u Broccino područje najveća je u ranom djetinjstvu (prije 7. godine), a nakon 18. godine gotovo nestaje. Stoga odrasli moraju informacije pohranjivati u aktivnije dijelove mozga. Posljedica je da odrasli rečenice najčešće oblikuju u materinjem jeziku te ih zatim riječ po riječ prevode umjesto da poput djece automatski razmišljaju na stranom jeziku. Čak i osobe s opsežnim znanjem stranog jezika stečenim u odrasloj dobi koje svoj govor smatraju automatiziranim, na neurološkoj razini funkcioniraju potpuno različito od djece.

Istraživanje o neurološkoj podlozi učenja jezika dokazuje da je rano učenje stranih jezika vrlo korisno. No, što je s još mlađom djecom koja još nisu naučila ni materinji jezik? Istraživači govore kako i samo izlaganje beba zvukovima i naglascima stranih jezika može biti korisno, čak i ako ne dobivaju potpunu poduku stranog jezika. Učenje ovih zvukova u kasnijem životu je iz neurološke perspektive znatno teže.

Pomoću tečajeva Helen Doron Early English djeca u dobi između 3 mjeseca i 14 godina uče u malim skupinama od 4 do 8 polaznika. Svakom pojedinom djetetu posvećuje se puno pažnje te ono ima puno mogućnosti izražavanja unutar poticajne skupine novih prijatelja.